Sastanci bez dnevnog reda

 

Sastanci su retoričke dijaloške forme koje mogu imati mnogo različitih ciljeva ali i nedostataka.
Postoji više vrsta sastanaka i o tome o kojoj je vrsti sastanka riječ ovisi uloga voditelja,učesnika i načina vođenja sastanka.
Najčešći nedostci su svakako sastanci koji su nepotrebni ili nisu uspješni gdje se učesnici osjećaju kao beskorisni statisti često su ljutiti,frustrirani bez ideja i imaju osjećaj gubljenja vremena..
Uspješnost sastanka mjeri se ciljevima postavljenim prije sastanka te je važno imati jasno određene uloge svih sudionika sastanka.
Da bi sastanak bio uspješan potrebno je dobro pripremiti i odrediti: cilj sastanka,sudionike, dnevni red,uloge sudionika o čemu je na prikladan način i na vrijeme potrebno obavijestiti sve učesnike.
Nakon završenog sastanka donose se odluke i zaključci.
Uspjeh sastanka ponajviše ovisi o voditelju sastanka koji mora znati pripremiti,voditi i analizirati sastranak.
Voditelj mora biti sposoban sagledati sve uzročnike nekih pojava, odgovoriti na tuđe argumente,znati unaprijed kakav ishod rasprave želi,koristiti podatke,činjenice, argumente.
Komuniciranje na sastanku među sudionicima mora biti zasnovano na zakonitosti argumenata a ne argumentu snage.
Ako se utvrdi da su sastanci neučinkoviti, prekinuti ih.

Ovo su  samo neki od usvojenih osnovnih postulata koji se primjenjuju na sve sastanke bez obzira na njihove ciljeve,veličinu,učestalost što znači da bi se morali primjenjivati i na sastanke članova udruge gljivara Ožujka iz Rijeke.
Kroz kraću anlizu stanja sastanaka članova udruge koji se održavaju jednom tjedno ili 4 -5 puta mjesečno gdje je kao prioritetno predviđeno educiranje članova iz oblasti mikologije, zaštite prirode,proučavanja zakona te organizacija zajedničkih aktivnosti članova udruge, moguće je utvrditi slijedeće:
Sastanci su najčešće bez dnevnog reda, formalni a sudionici o sadržaju sastanka nisu unaprijed obavješteni. Udruga nema godišnjeg Plana rada sa predviđenom tematikom predavanja, vremenom održavanja i nosiocima aktivnosti. Najčešće se svodi na determinaciju primjeraka gljiva koje donose sami sudionici na sastanke.
U zadnje vrijeme i takav način edukacije članova izostaje budući da determinatori udruge zaduženi za ovu vrstu edukacije ne dolaze na sastanake pa se sastanci najčešće svode na iznošenje mišljenja sudionika po rtazličitim temama a rezultat je "hvali javno - kritiziraj u četiri oka".
Već dugo voditelj sastanka nije predsjednik Udruge a niti njegov zamjenik /prema Statutu Udruge to je tajnik/.To su osobe odgovorne za za rad udruge pa tako i za sastanke. Međutim, sastancima "rukovodi" blagajnik udruge koji je ujedno i Glavni tajnik HMGS sa velikim obvezama prema Savezu. O tome dali te dvije dužnosti u istoj osobi predstavljaju "sukob interesa" trebalo bi članstvo dati svoje mišljenje.
Većinu tih sastanaka možemo nazvati "sastancima bez voznog reda". Već davno na sastancima gljiva ima vrlo malo, isto kao i determinatora, ne donose se adekvati zaključci,a članovi su ovakvim načinom rada Udruge, demotivirani za aktivan rad u udruzi. Kao posljedica navedenog je svakako i napuštanje članstva nekih poznatih i vrijednih članova od kojih i jedan determinator-mentor.

Od ove godine svaki sastanak članova Udruge u prostorijama MO Bulevard plaća se 180 - 200 kuna ili mjesečno i do 1.000 kuna. Taj iznos finamnciraju članovi iz svoje članarine.
Na kraju opravdano možemo postaviti i pitanje dali su nam ovakvi neučinkoviti sastanci koje članovi plaćaju uopće i potrebni. Dali se njihov broj može smanjiti ili ih se učiniti takvima da se na njima postiže cilj koji je planiran. Ako je planiran. U protivnom sastanke bez cilja,dnevnog reda i zaključaka nije potrebno nit održavati. Ponajmanje plaćati.