Izašao novi Gljivarski glasnik.

 

 

 Gljivarski glasnik br. 19.

 

 

Upravo kada je Udruga gljivara "Ožujka" uspješno okončala rad u 2014 gljivarskoj godini, pojavio se je novi, 19 po redu broj Gljivarskog glasnika.

Tiskanje ovog broja omogućio je Grad Rijeka / Odjel gradske uprave za razvoj,urbanizam i ekologiju i gospodarenje zemljištem/.

Uredništvo su vodili determinatori Ožujke Franko Milan i Raguzin Ervin uz lektorat Knežević Rubena.

Opsegom i širinom sadržaja, reletivno skroman list odlikuje se osebujnim pristupom izbora tema, načinom izlaganja i koršćenja relevantne znanstvene literature, čime u cjelosti postiže svoj cilj.

Radi se o vrijednim i stručnim sadržajima koji nisu česti u "populističkoj" literaturi radi čega će imati dobar odjek i biti dobro prihvaćeni kako kod gljivara amtera tako i u stručnim krugovima.

Kroz cjelinu sadržaja vidi se praktično iskustvo autora, poneka frustracija vezana za implementaciju teorije u praksi a ipak i oduševljenje mogućnostima da se nastali problemi shvate i prihvate.

Posebna vrijednost ovog broja Gljivarskog glasnika svakako je i prilog determinatora Milana Franka pod nazivom "Nomenklaturne novosti". Autor članka na vrlo originalan način pristupa razmatranju problematike filogenetskih istraživanja sa osvrtom na samo neke od promjena /u rodovima Boletus, Agrocybe, Collybia, Coprrinus, Marasmius/ i daje čitaocima nove znanstvene spoznaje kako bi lakše primjenjivali nove podjele u svijetu gljiva.

 

Možda Milan radi nedostatka prostora i vremena nije uz očitu problematiku dao i svoje viđenje optimalnog načina njihove implementacije u praksi. Naime, promjene u sistematizaciji svijeta gljiva su vrlo značajne i opsežne tako da se slobono može postaviti i pitanje ažurnosti, konačno i vjerodostojnosti podataka upostojećoj stručnoj literaturi koju koristimo. /Enciklopedije, priručnici, i sl./

Anđelko Šikić, naš istaknuti determinator kroz članak "Kišna godina" originalno, sa elementima žurnalistike, kako samo on to zna, "secira" 2014 godinu koju ćemo pamtiti po mnogobrojnim odstupanjima kako vremenskih uvjeta tako i pojavnosti svijeta gljiva.Cilj ovog članka je omogućavanje čitaocima , posebno gljivarima, spoznaju što se sve dobrom analizom podataka može saznati i kako dobivene podatke najbolje primjeniti u praksi.

Anđekovo dugogodišnje iskustvo u praćenju i analizama vremena i njegov utjecaj na pojavnost svijeta gljiva dolaze do punog izražaja u obrazloženjima velikih nelogičnosti tokom svojih istraživanja.

Članak Knežević Rubena, "Prve knjige o gljivama na hrvatskom jeziku" čita se u jednom dahu i ne ostavlja nas ravnodušnima. Naime, i ako od ostalog sadržaja Glasnika odudara aktualnošću i u sferi je vremeplova, originalan je stručni pregled razvoja pisane riječi o svijetu gljiva. Ruben nam otkriva postojanost više autora knjiga o svijetu gljiva na hrvatskom jeziku davno prije nego je to učinio legendarni Kamilo Blagaić.

Upoznajemo se sa Stjepanom Schulzerom /1802 - 1892/, Josipom Jandom, /1846 - 1896/ Valom Voukom, /1886 - 1962/ te velikanom gljivarstva u Hrvatskoj Kamilom Blagajićem /1861 - 1993/.

Članak je stručan i sa elementima znanstvenog pristupa sadržaju a zadivljuje i "rudarenje" podacima /prkazano ukupno 17/ pa ga možemo smatrati enciklopedijom u malom.

O divnim prilozima i fotografijama doajena Gljivarskog glasnika, Raguzin Ervina suvišno je iznositi pohvale i analize. Standardan, kvaliteten, uvijek nov a ipak ponovljiv oduševljava neposrednošću i originalnošću. On svoje gljivarsko znanje najbolje iskazuje svojim vizualnim radovima koji nam stvaraju emocije stvarnosti.

 Gljivarski glasnik je dostupan članovima udruge gljivara "Ožujka" i može se preuzeti kod Blanke.

Iz tehničkih razloga nismo u mogućnosti sadržaj glasnika objaviti na ovim stranicama.

Milić M.  

 

Fotografije

poč.