U susret 22. travnju - Danu planeta Zemlja.

18.04.2017. 22:45

Međunarodni Dan planeta Zemlje  obilježava se  22. travnja diljem svijeta različitim manifestacijama u cilju skretanja pažnje građanima na značaj očuvanja prirode i sprječavanja negativnih posljedica po životnu sredinu.

 

 Cilj obilježavanja tog datuma je upozorenje na opasnosti koje prijete životu na Zemlji, ekosustavima i urbanim zonama, uslijed razvoja industrije, povećane potrošnje energije te globalnog zagrijavanja  .

Ovaj značajan datum se obilježava kako bi svjetska populacija postala svjesna svoje odgovornosti prema planetu na kojem živi i tako smanji negativan utjecaj na životnu sredinu.

Dan planeta Zemlje ustanovljen je 1970. godine u SAD-u, nakon ekološke akcije, a obilježava se diljem svijeta od 1992. godine, kada je na Konferenciji Ujedinjenih naroda o životnoj sredini u Rio de Janeiru ustanovljen dugoročni Program za promociju održivog razvoja .

 Izumiranje vrsta

Diljem svijeta se danas organiziraju brojne akcije i manifestacije koje za cilj imaju podizanje razine ekološke svijesti, educiranje i motiviranje građana da se aktivno uključe u borbu za očuvanje planeta Zemlje.

Stručnjaci upozoravaju da je pored industrijskog i tehnološkog razvoja, čovjek svojim djelovanjem doveo do dramatičnog zagađenja životne sredine.

Od oko 20.000 gljivljih vrsta, koliko se pretpostavlja da živi u Hrvatskoj, do sada ih je pronađeno oko 4.500, dakle tek 23%. Od toga broja je 349 ugroženih vrsta svrstanih u pet kategorija ugroženosti: 55 kritično ugroženih (CR), 77 ugroženih (EN), 119 osjetljivih (VU), 35 gotovo ugroženih (NT) i 63 nedovoljno poznatih (DD).

Biolozi upozoravaju da je veliki broj biljnih i životinjskih vrsta diljem svijeta pred izumiranjem, što ozbiljno dovodi do narušavanja čitavog ekosustava i biološke raznolikosti.

 

 

Kao ključne uzroke izumranja vrsta, biolozi navode uništavanje staništa ljudskom aktivnošću, nekontroliranu eksploataciju svih izvora Zemlje i njezinog biljnog i životinjskog svijeta kao i zagađenje životne sredine.

Obilježavanje Dana planeta Zemlje usmjereno je prema zaštiti prirodnih resursa i ima za cilj skrenuti pozornost na opasnost koja prijeti životu na Zemlji zbog porasta globalnog onečišćenja.

Međunarodni Dan planeta Zemlje obilježava se kako bi svakoga od nas podsjetilo da nam Zemlja i njezini ekosustavi daju život i uvjete za uzdržavanje. Njime se također utvrđuje kolektivna odgovornost, što je utvrđeno deklaracije u Riju iz 1992. godine, za promicanje sklada s prirodom i Zemljom, kako bi se postigla ravnoteža između ekonomskih, socijalnih i ekoloških potreba sadašnjih i budućih generacija čovječanstva.

Međunarodni Dan planeta Zemlje pruža mogućnost za podizanje svijesti cijele javnosti na izazove u pogledu dobrobiti planeta i svim životom koji podržava.

Ove godine, kada se gospodarski rast i održivost udružuju, Dan planeta Zemlje promiče i održivi razvoj – razvoj u kojem se susreću svi ciljevi ljudskog razvoja, dok se u isto vrijeme nastavlja održavanje prirodnih sustava, s ciljem osiguravanja prirodnih resursa i ekosustava o kojoj ovise gospodarstvo i društvo.

 

Neki od ciljeva održivog razvoj razvoja su:

 

  • iskorijeniti siromaštvo

  • zaustaviti glad

  • osigurati zdrav život

  • osigurati dostupnost i održivo upravljanje vodom i odvodnju

  • poduzeti hitne mjere za borbu protiv klimatskih promjena i njihovih posljedica

  • zaštititi, obnoviti i promicati održivo korištenje kopnenih ekosustava, održivo upravljanje šumama i suzbijanje dezertifikacije.

  • Dan planeta Zemlje treba nas potaknuti na razmišljanje o tome što radimo kako bi naš planet učinili održivijim i podnošljivijim mjestom za stanovanje.”

 

 Kako biste i vi pridonijeli očuvanju planeta Zemlje reciklirajte otpad te štedite energiju i resurse:

 - Staklo je materijal koji se u potpunosti može reciklirati, a da bi staklena boca bačena u prirodu nestala potrebno je 4.000 godina. Stoga, staklene boce odlažite u posebno označene kontejnere

 - Papire odlažite u posebne kontejnere jer ćete na taj način pridonijeti čuvanju šuma i zaštiti okoliša

 - Baterije sadrže teške metale koji zagađuju okoliš. Također, i za njih postoje posebni kontejneri u koje se trebaju odlagati

 - Za razgradnju plastičnih boca u prirodi potrebne su stotine godina. Njih možete odložiti u posebne kontejnere ili ih vratiti u trgovine koje nude tu mogućnost uz povratnu naknadu

 - Racionalno koristite vodu

 - Štedite energiju, gasite sva svjetla koja vam ne trebaju te kućanske aparate

 

Prilikom obilježavanja Dana planeta Zemlje, na svjetskoj se razini velika važnost pridaje onečišćenju atmosfere i problemima koji iz toga proizlaze. Razlog je tomu činjenica da onečišćenje atmosfere pogađa sve zemlje bez obzira na to koliki je udio pojedine zemlje u onečišćenju. Štoviše, često su posljedice najizraženije u zemljama u razvoju koje imaju mali udio u onečišćenju.

 

 

30 raznih podataka o zemlji

 

 

Planeta Zemlja je treća planeta u Sunčevom sistemu po udaljenosti od Sunca i peta po veličini. Dom je milionima različitih vrsta živih organizama, a koliko nam je do sada poznato – ona je jedina planeta na kojoj postoji život. Iako cijeli život živite na ovoj prekrasnoj plavoj loptici, da li ste se ikada zapitali koliko zapravo znate o njoj?

 

1. Zemlja je jedini planet u Sunčevom sistemu koji ima tektonske ploče.

 

2. Procjenjuje se da temperatura u Zemljinoj jezgri iznosi između 5.000 i 7.000 stepeni Celzijusa.

 

3. Nije ni čudo da su astronauti prozvali Zemlju ‘plavom planetom’, s obzirom da je oko 70% površine prekriveno vodom.

 

4. Gotovo sva voda na Zemlji je slana, odnosno čak 97%!

 

5. Na Antarktiku ima toliko leda koliko u Atlanskom Oceanu ima vode.

 

6. U svjetskim oceanima živi do 1 milion različitih vrsta organizama. Od toga, dvije trećine još nisu klasificirane.

 

7. 90% svih vulkanskih aktivnosti se dešava u oceanima.

 

8. 99% zlata leži u Zemljinoj jezgri. Kada bi mogli izvaditi ovo zlato i obložiti njime planetu, dobili bi sloj zlata visok 1.5 metar.

 

9. Jedna bakterija je pronađena na dubini zemlje od 2.8 kilometara. One preživljavaju tako što koriste radioaktivnost iz uranijuma kako bi pretvorile vodu u energiju.

 

10. Najveća temepratura ikada zabilježena iznosila je 57,8 stepeni Celzijusa – 1922. godine u El Aziziji, Libija. Najhladnije je bilo 1983. godine u Vostok Stationu na Antarktiku: – 89,2 stepeni Celzijusa.

 

11. U Australiji su pronađeni fosili bakterija stari 3.5 milijarde godina. Ove bakterije su postojale i prije nego što je zemljina atmosfera imala kisik.

 

12. Svake godine, kontinenti se udalje jedan od drugog za oko 2 cm.

 

13. Svaki dan, na Zemlji se rodi oko 200,000 ljudi, a prema nekim procjenama do sad je na planeti živjelo 106 milijardi ljudi. Dva čovjeka umru svake sekunde.

 

14. Istraživači su izračunali starost Zemlje tako što su utvrdili starost najstarije stijene na planeti, kao i meteorita koji su otkriveni na Zemlji (ovi meteoriti su formirani u isto vrijeme kada se formirao i osatak Sunčevog sistema). Nakon opsežnog istraživanja ustanovljeno je: Zemlja je stara oko 4,54 milijarde godina.

 

15. Najveća koncentracija života na planeti nalazi se oko koraljnih grebena. Oni su direktna konkurencija kišnim šumama, a s obzirom da su koraljni grebeni živi organizam, oni čine i najveće žive strukture na Zemlji. Prema tvrdnjama astronauta, neki su čak vidljivi i iz Svemira.

 

Zemlja

Zemlja u usporedbi sa drugim planetama u Sunčevom sistemu (peta planeta po veličini, treća po udaljenosti od Sunca)

 

16. Najdublja tačka na dnu oceana iznosi 10.916 metara (Marijanska brazda). Najdublja tačka koja nije prekrivena vodom iznosi 2.555 metara (Bentley Subglacial na Antarktiku).

 

17. Mount Everest je najviša planina iznad razine mora, a visoka je 8.848 metara. Ipak, ako mjerimo od istinske baze pa do vrha, Mauna Kea je ubjedljivo najviša sa visinom od 17.170 metara.

 

18. Do sada je istraženo samo 5% oceana.

 

19. Ako bi mogli podijeliti ovu našu planetu na hrpu materijala od kojih se sastoji dobili bi: 32,1% željeza, 30,1% kisika, 15,1% silicija, 13,9% magnezija, 2,9% sumpora, 1,8% nikala, 1.5% kalcija i 1,4% aluminija. Preostalih 1,2% se sastoji od mnoštva ostalih elemenata. Većina ovog željeza se zapravo nalazi u središtu Zemlje.

 

20. Vjeruje se da su se kontinenti na Zemlji više puta spajali i razdvajali, a posljednji poznati ‘supekontinent’ bio je Pangea. On se počeo raspadati prije oko 200 miliona godina, a od njega su nastali kontineti koje imamo danas.

 

21. Stromboli vulkan na zapadnoj obali južne Italije je najaktivniji vulkan na svijetu. Ovaj vulkan, poznat kao “Svjetionik na Mediteranu”, eruptira gotovo neprestano već 2.000 godina.

 

22. Najveći živi organizam na planeti je gljiva Armillaria. Živi ispod zemlje u Oregonu i zauzima površinu od gotovo 9 kilometara kvadratnih.

 

23. Na Zemlji se nalazi oko 500 vulkana, a čak se 80% površine (iznad oceana) sastoji od vulkanskog tla.

 

24 Zemlji ne treba 24 sata da se okrene oko svoje ose. Zapravo, treba joj 23 sata, 56 minuta i 4 sekunde. Astronomi ovo zovu ‘zvjezdani dan’ ili  ‘siderički dan’, dok se razdoblje od 24 sata zove sunčani ili sonodički dan. Razlika između zvjezdanog i sunčanog dana nastaje zbog toga što se Zemlja osim oko svoje ose okreće i oko Sunca, te svaki dan prevali 1/365 dio tog puta. Zbog toga se svaki dan promijeni ugao Zemlje koji nadoknadi preostale 4 minute.

 

25. Gravitacija se razlikuje širom svijeta, ovisno o udaljenosti od zemljine jezgre. To znači da ćete zbog gravitacijske sile na različitim lokiacijama biti (tehnički) lakši ili teži, iako ovu razliku nikada nećete osjetiti.

 

26. Mjesec nije jedino nebesko tijelo koje se vrti oko našeg planeta. Asteroidi 3753 Cruithne i2002 AA29 također kružeoko Zemlje.

 

27. Svaki dan, u našu atmosferu uđe oko 100 tona malih meteorita koji su uglavnom samo čestice prašine.

 

28. Na Zemlji postoji oko 8,7 miliona vrsta živih organizama, prema procjenama objavljenim 2011. godine. 6,5 miliona vrsta je na kopnu, dok je preostalih 2,2 miliona u vodi.

 

29. Površina Zemlje iznosi 510.065.284 km kvadratnih. Najveći kontinent je Azija koja zauzima 44.309.978 km  kvadratnih (30 % ukupne kopnene površine). Najveća država svijeta je Rusija koja zauzima oko 12 % kopnene površine.

 

30. Dan planete Zemlje ili Dan Zemlje (engl. Earth Day) obilježava se svakog 22. aprila u više od 150 zemalja širom svijeta.

 

Podatci za ovaj članak korišćeni su iz raznih enciklopedija,wikipwdija,portala te sredstava informiranja u RH.

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

Arhiva vijesti